U organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) i Udruge hrvatskih društava prijateljstva u punoj dvorani sjedišta SABA-e u Zagrebu zadnjeg aprilskog dana održano je predavanje "Zapadni Balkan" koje je držao bivši predsjednik države Ivo Josipović.

- Europska unija je prvenstveno mirotvoran projekt i ideja je da sve zemlje zapadnog Balkana, koje još nisu, uđu u Uniju jer im je tamo i mjesto, bez obzira na određena razmišljanja koja nisu ujednačena i ovise o pojedinačnim interesima, a ne pravim interesima EU. Do 2030. godine bi sve zemlje zapadnog Balkana trebale ući u EU, a u uvjet za to je provođenje reformi koje nisu lake, kao i uklopivost vanjske politike s vanjskom politikom EU - rekao je Josipović.

U analizi pojedinih država, naglasio je da je BiH najbliži susjed Hrvatske koja čini mnogo na putu te zemlje prema Uniji. Naravno, Dejtonski sporazum i (ne)ispunjavanje dogovora ostavio je čitav niz problema, a tu su i nesloga među narodima i entitetima, kao i korupcija, rekao je.

Sjeverna Makedonija je učinila jako puno na putu u EU, suočavajući se sa zahtjevima nekih zemalja poput Grčke koja je tražila da se odrekne svog imena, a sada i Bugarske oko definiranja manjina u Ustavu. Crna Gora mora provesti reforme i suzbiti korupciju i mafiju, a suočena je i s pitanjem državnosti s obzirom na velik broj izjašnjenih Srba. Ipak, ona i Makedonija su najbliže Uniji, ocijenio je Josipović, ističući da je dobro da sve zemlje ovog dijela Evrope nisu zajedno ušle u EU, kako se predlagalo početkom vijeka, nego postepeno.

- Odnosi Srbije i Kosova su vrlo složeni. Srbija je najrazvijenija na zapadnom Balkanu, ali ne vodi politiku kompatibilnu s EU, pa možda nikad i neće u Uniju. S druge strane, Hrvatskoj je u interesu da Srbija uđe u EU jer Hrvatima nema bližeg naroda od Srba, a zajednički su im i antifašizam te pokušaji revizije povijesti u obje zemlje - rekao je Josipović, zaključivši da su prognoze oko odnosa u ulaska Srbije i Kosova u EU prilično pesimistične.

U diskusiji nakon predavanja ambasadorka Srbije Jelena Milić ukazala je na zloupotrebe u procesu pristupanju određenih država Uniji, uključivši tu i zloupotrebljen koncept tranzicijske pravde u što spada i inzistiranje na rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici.

- Sve to doprinosi negativnom trendu pa podaci pokazuju da je manje od 40 posto stanovnika Srbije za EU. S druge strane, srpsko-američki odnosi su dobri, pa je 69 posto učesnika jednog ispitivanja za suradnju sa SAD-om po pitanju odbrane i sigurnosti - kazala je ambasadorka.

Elma Kovačević Bajtal, ambasadorka BiH ukazala je na pomoć Hrvatske u procesu pristupanja BiH Uniji, založivši se za lakše kretanje roba preko granice. Predavanju su prisustvovali i Qi Qianjin, ambasador NR Kine u Hrvatskoj te predstavnik ambasade Ruske federacije.