Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), tijekom 2023. izdano je više od 150 tisuća pozitivnih mišljenja za boravak i rad stranih radnika i radnica. Dominantno se radilo o poslovima u graditeljstvu i turizmu. Prosječne plaće stranih radnika i radnica kretale su se između 600 i 700 eura neto, jedva u rangu zakonskog minimalca. Najviše dozvola za rad izdano je za Zagreb, zatim za Istarsku i Splitsko-dalmatinsku županiju. Strani radnici čine oko deset posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, a za pretpostaviti je da će njihov udio značajno rasti. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je nedavno da je u prva dva mjeseca 2024. izdano 43 tisuće dozvola za rad i boravak stranaca, 46 posto više nego u istom razdoblju lani.

U svojoj predizbornoj kampanji Radnička fronta je ponovila prijedlog koji su iznosili i ranije, a taj je da se vrate kvote za zapošljavanje stranih radnika. Naime, ranije važećim Zakonom o strancima bio je propisan sustav utvrđivanja godišnje kvote za izdavanje dozvola za boravak i rad stranaca, što je na godišnjoj bazi donosila Vlada, a na prijedlog ministarstva nadležnog za rad. Novim sustavom izdavanja dozvola za boravak i rad na temelju tzv. testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a od 2021. omogućena je liberalizacija uvoza strane radne snage, zapošljavanje stranaca ne samo u deficitarnim zanimanjima, nego prema želji poslodavaca i u svim drugim sektorima u kojima traže još jeftiniju radnu snagu. To smo vidjeli u zanimanjima koja nisu bila deficitarna na tržištu rada, kao što su primjerice dostavljači i vozači, a za koja su poslodavci posljednjih godina hitro posegnuli za ovom metodom snižavanja cijene rada.

Prije pet-šest godina redovito smo sjedili na sastancima u ministarstvu, pričali o kvotama. Kasnije smo učinili sve što smo mogli da kolektivni ugovor proširimo na sve u graditeljstvu – ističe Domagoj Ferdebar

Iz RF-a su istaknuli da se test tržišta rada u praksi pokazao kao pro-forma korak u proceduri koji omogućuje da se strani radnici uvoze bez kontrole i stvarne potrebe, uvelike i za zanimanja koja nisu deficitarna. Navodni nedostatak radnika nije se rješavao povećavanjem ionako niskih plaća u Hrvatskoj, a nova praksa bez kvota dovela je do daljnjeg stagniranja plaća, kao i do daljnje rušenje cijene rada. Dio prijedloga RF-a sažet je u izmjenama i dopunama Zakona o strancima koje su Vladi uputili još u aprilu 2023., a okosnica tih prijedloga je vraćanje kvota za zapošljavanje stranaca, određivanje minimalnih uvjeta rada i smještaja stranih radnika te izbjegavanje snižavanja cijene radne snage. To su ocijenili kao prvi korak prema sprječavanju poslodavaca da radnike uvoze uz izuzetno loše uvjete rada, od plaća do smještaja. RF je pokrenuo i peticiju za vraćanje kvota za zapošljavanje stranih radnika.

Tijekom predizborne kampanje o kvotama je zagrmio i Mostov Nikola Grmoja, koji se koncentrirao na to da se uvozom stranih radnika "bave uglavnom HDZ-ovci, odnosno njihovi sinovi", istaknuvši pritom sina Tomislava Karamarka. Grmoja je naglasak stavio na to da masovni uvoz stranih radnika "tjera naše ljude iz domovine" i priopćio da je Mostov plan smanjenje broja stranih radnika i ponovno uvođenje kvota te da je takav plan "realniji od plana Domovinskog pokreta", koji je pak najavljivao zabranu uvoza stranih radnika za neke sektore (dostava, taksi i slične usluge).

Podaci MUP-a pokazuju da je najviše dozvola za strane radnike recentno izdano u graditeljstvu, njih 40 posto, a potom slijede turizam i ugostiteljstvo s 26 posto izdanih dozvola. Najviše državljana kojima je tijekom prošle godine izdana dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj je iz Bosne i Hercegovine (22 posto), a potom iz Srbije i Nepala (14 posto). Zanimalo nas je što o prijedlozima o ponovnom uvođenju kvota za strane radnike misle sindikalisti u sektorima u kojima je najveći broj stranih radnika – u graditeljstvu i turizmu.

- Prije pet-šest godina redovito smo sjedili na sastancima u ministarstvu, pričali o kvotama. Tada smo govorili da treba ostaviti kvote da nam se ne dogodi odljev radnika. To nam se, nažalost, dogodilo. Kasnije smo učinili sve što smo mogli da kolektivni ugovor proširimo na sve u graditeljstvu, da se odnosi i na strane radnike, agencijske radnike - govori za Novosti Domagoj Ferdebar, glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH).

Objašnjava nam kako je prijedlog SGH-a tada bio da se zakonom odredi da nijedno trgovačko društvo ne smije zapošljavati više od 25 posto stranih radnika, ali taj prijedlog nije usvojen.

- Danas na jednog zaposlenog domaćeg radnika brojne firme imaju i po 12 stranih radnika, više od 90 posto. To uopće nije regulirano, bilo tko može osnovati firmu i u njoj zaposliti sto posto stranih radnika. Uvoz radne snage postao je poslovni model. U graditeljstvu su se posljednjih godina počele osnivati firme samo zato što je isplativo uvoziti strane radnike. Vidimo iz prakse da je dosta drugačija situacija u firmama koje većinski zapošljavaju strane radnike naspram onih u kojima je većinski udio domaćih radnika. One u kojima je manje stranih radnika u pravilu se više pridržavaju kolektivnog ugovora - kaže Ferdebar.

Domagoj Ferdebar (Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL)

Strane radnike poslodavci često putem agregatora i agencija dovode u robovlasničke radne uvjete, a izvješća pučke pravobraniteljice iz godine u godinu utvrđuju porast broja stranih radnika koji nisu upoznati s pravima iz radnog odnosa, mogućnostima sindikalnog organiziranja, pravima i obvezama iz Zakona o strancima, o čemu je, kao i o biznisu agencija za strane radnike, u ovom broju Novosti pisala kolegica Tamara Opačić.

Sve je više firmi u kojima je sindikatima teško djelovati, priča nam Ferdebar, što zbog strukture ekonomije koja se bazira na mikro i malom poduzetništvu, što zbog porasta broja firmi u graditeljstvu koje se dominantno zasnivaju na stranim radnicima i radnicama. SGH uskoro planira zaposliti i sindikalnog organizatora koji govori nepalski jezik.

Ove je godine i Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) uoči nove turističke sezone prvi put pokrenuo kampanju u kojoj poziva sve strane sezonske radnike da se učlane u sindikat i tako zaštite svoja prava. Prije dvije godine STUH je započeo suradnju sa Sindikatom turizma Sjeverne Makedonije, a sada planiraju i daljnje sindikalne suradnje.

"Ove godine se očekuje izdavanje oko 200 tisuća dozvola za strane radnike. Mi u turizmu već godinama ovisimo o tome da posao odrade strani radnici, koji su tu zato što je domaćih radnika u tom sektoru sve manje. Da su ljudi adekvatno plaćeni, bilo bi i domaćih radnika. Strani radnici nam spašavaju sezonu, domaći su otišli u bolje plaćene sektore ili u druge zemlje. Možemo pričati o ponovnom uvođenju kvota kao o djelomičnom rješenju, ali više se toga treba učiniti po pitanju plaće i radnih uvjeta u turizmu", odgovaraju nam iz STUH-a.

Većina stranih radnika u turizmu i ugostiteljstvu i dalje dolazi iz susjednih nam zemalja, ali sve je više i radnika iz različitih azijskih država. Iz STUH-a kažu da to nije privremeni trend, nego nova stvarnost kojoj se treba prilagoditi i fokusirati se na to da se i stranim radnicima osigura maksimalna realizacija njihovih prava.

"U začaranom smo krugu, na što upozoravamo već godinama. U sektoru ovisimo o stranim radnicima, a time se stalno ruši cijena rada. Iako imamo kolektivni ugovor, on se u praksi često krši. Puno je malih firmi koje ne podliježu nikakvoj kontroli. Plaće u sektoru su i dalje preniske, a radi se puno. Strani nam se radnici sve više obraćaju i nastojimo ih učlaniti u sindikat, ali to ide teže i sporije nego s domaćim radnicima. Tu nas čeka još puno posla, s kvotama ili bez kvota", konstatiraju iz STUH-a.

Sindikalisti nam govore i kako bi valjalo voditi računa o tome da se dozvole za boravak i rad stranih radnika mogu izdati samo firmama koje mogu dokazati da redovno isplaćuju plaće svim radnicima, da su te plaće dostatne za dostojanstven život i da se poštuju ostala bazična radnička prava. Takav je zahtjev važan zbog zaštite svih radnika, kao i cjelokupnog društveno-ekonomskog razvoja. Umjesto toga, zaključuju, i dalje u svakom pogledu prioritiziramo i obilato njegujemo pravo poduzetnika da im država osigura (najjeftinijeg) radnika

 

Ovo je drugi tekst temata posvećenog stranim radnicima. Prvi tekst pročitajte na ovom linku.