Novosti

Politika

Amnesty upozorava na diskriminaciju Srba i Roma

Hrvatska je poduzela korake u borbi protiv tzv. SLAPP tužbi i postrožila mjere za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, ali pribjegava nasilnom vraćanju izbjeglica i migranata, ograničava pristup pobačaju, dok su Romi i Srbi i dalje izloženi diskriminaciji

Large skejo

Hrvatska i dalje pribjegava nasilnom vraćanju izbjeglica i migranata, pristup pobačaju ostao je ograničen, Romi i Srbi izloženi su diskriminaciji, ali je Vlada poduzela korake u borbi protiv tzv. SLAPP tužbi te postrožila mjere za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, stoji u izvještaju Amnesty International o stanju ljudskih prava za 2023. objavljenom u srijedu.

Iz te međunarodne organizacije podsjećaju da je lani broj ljudi koji su u Hrvatsku pokušavali ući preko susjednih zemalja, najviše BiH, porastao za 70 posto u odnosu na 2022. godinu. "Organizacije koje na terenu pružaju pomoć nastavile su dokumentirati kršenja prava izbjeglica i migranata, uključujući nezakonite povratke preko granice, fizičko nasilje, ponižavanje i krađu od strane policajaca", piše u izvještaju.

Kada je u pitanju sloboda izražavanja, iz Amnestyja ističu da se novinari koji u Hrvatskoj istražuju organizirani kriminal i korupciju i dalje suočavaju s uznemiravanjem, uključujući strateške, SLAPP tužbe.

"Hrvatsko novinarsko društvo zabilježilo je najmanje 945 SLAPP tužbi protiv urednika i novinara, koje su uglavnom podigli javni dužnosnici. Za to vrijeme kleveta je ostala kazneno djelo, ali je Vlada u prosincu usvojila Nacionalni plan razvoja kulture i medija 2023. – 2027. koji uključuje konkretne mjere za olakšavanje ranog otkrivanja i odbacivanja SLAPP-ova", stoji dalje u poglavlju za Hrvatsku, uz podsjetnik da je ovdašnje Ministarstvo kulture lani izradilo nacrt novog Zakona o medijima koji bi, među ostalim, izdavačima i urednicima omogućio da bez obrazloženja odbiju objaviti novinarske priloge. Od novinara bi se istodobno zahtijevalo otkrivanje izvora, zbog čega je Međunarodna federacija novinara pozvala hrvatsku Vladu da preispita svoj prijedlog.

U izvještaju Amnesty Internationala također piše da je nasilje u obitelji i dalje rašireno te se podsjeća da je Vlada najavila i donijela neke od mjera za rješavanje tog problema, kao što je uvrštavanje femicida u Kazneni zakon. "U rujnu je skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji pohvalila poduzete korake, ali je pozvala hrvatske vlasti da učine više, uključujući provedbu sveobuhvatnih politika za rješavanje svih oblika nasilja nad ženama, povećanje broj skloništa i drugih oblika podrške žrtvama", navodi se dalje.

Amnesty se osvrće i na činjenicu da u Hrvatskoj i dalje postoje značajne prepreke u pristupu seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim uslugama. "Rašireno je odbijanje liječnika i klinika da izvode pobačaje zbog priziva savjesti, a pravno na taj zahvat je posebno ograničeno u ruralnim i ekonomski nerazvijenim područjima", ističu autori izvještaja i podsjećaju da se žrtve silovane u ratu 1990-ih suočavaju s problemima prilikom pokušaja ostvarivanju svojih prava.

Pozivajući se na podatke UN-ova Odbora za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD), iz Amnestyja poručuju da su Romi i Srbi i dalje izloženi rasnoj diskriminaciji, ponajviše u polju obrazovanja i zapošljavanja.

Agnès Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala, u uvodu novog izvještaja pak piše kako nikad nije očekivala da će je globalno stanje ljudskih prava navesti na spominjanje "Povratka u budućnost", SF filma iz 1980-ih.

"Ipak, tu smo… Lani je V-Dem, istraživački centar za političke znanosti, ustanovio da je broj ljudi koji žive u demokracijama (široko definiranima kao zemlje koje osiguravaju vladavinu prava, jamče trodiobu vlasti i poštovanje građanskih sloboda) nazadovao do razina iz 1985. godine – do razina prije pada Berlinskog zida, prije nego što je Nelson Mandela pušten iz zatvora, prije nego što je Hladni rat završio u nadi da će čovječanstvo zaći u novu eru. To novo doba bilo je prekratko, a danas se čini da je i prošlo", ističe Callamard te dodaje da se tokom 2023. pojavilo toliko dokaza koji idu u prilog toj tezi.

"Od sjevera do juga, od istoka do zapada, autoritarna politika izjedala je slobodu izražavanja i udruživanja, napadala ravnopravnost spolova i nagrizala seksualna i reproduktivna prava", piše glavna tajnica Amnestyja, podsjećajući i na razarajuće posljedice koje iza sebe ostavljaju sukobi u Ukrajini i Pojasu Gaze.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više