Od 24. do 27. aprila u Zagrebu u organizaciji Zelene akcije održava se 11. izdanje Okolišnog filmskog festivala. Koje su vam teme u fokusu?

OFF-ovim programom već cijelo desetljeće nastojimo produbiti naše razumijevanje različitih okolišnih i društvenih kriza, što ponekad i na nas i na gledatelje može djelovati paralizirajuće. Stoga smo se ove godine okrenuli primjerima rješenja i konkretnih praksi koje pojedinci i zajednice mogu usvojiti. Srećom, rješenja su brojna. Kroz 13 dokumentarnih filmova, dvije tribine, dvije radionice i ostatak popratnog programa bavimo se očuvanjem rijeka i bioraznolikosti, kreativnim aktivističkim praksama, održivom modom, vrijednostima autonomnih i skvotiranih prostora i teritorija, inspirativnim globalnim pokretima, pravnim praksama u zaštiti okoliša, carstvom gljiva, prirodnom gradnjom i zanimanjima koja su u simbiozi s prirodom. Birali smo filmove i program koji će, nadamo se, inspirirati ljude da se osnaže i povežu, probuditi im aktivistički žar i osjećaj da itekako ima smisla djelovati.

Što su nam pokazali aktualni izbori, kako naše stranke pristupaju klimatskoj krizi kao političkom pitanju?

Smatramo poraznim što se u ovoj fazi pregovora ne spominje klimatska kriza, koja po svojoj ozbiljnosti nadilazi većinu drugih oko kojih se trenutno lome koplja. Zelena akcija je, zajedno s devet drugih organizacija, netom prije izbora organizirala sučeljavanje pet stranaka koje su tada prelazile izborni prag. HDZ je tom prilikom stavio naglasak na dekarbonizaciju, recikliranje i ulaganje u željezničku infrastrukturu, SDP na energetsko siromaštvo i postavljanje solarnih panela, Možemo na ulaganje u znanost i istraživanja, Most na mjere za poljoprivrednike i ribare te ekocid u Kaznenom zakonu, dok je Igor Peternel tvrdio kako nema civilizacije bez fosilnih goriva. U nedavnoj anketi Greenpeacea Hrvatska o stavovima četiriju stranaka (izuzev HDZ-a, koji nije odgovorio) sve one naime podržavaju samo dvije stvari: globalne sporazume o plastici i o zaštiti oceana, dok odgovori o ostalim temama variraju.

Zbog čega je važna nedavna presuda Europskog suda za ljudska prava u korist skupine starijih građanki Švicarske koje su tužile državu zbog neadekvatnog odgovora na klimatske promjene?

Najveća vrijednost ovog presedana jest što će poslužiti kao nacrt za uspješno podizanje tužbi protiv raznih vlada zbog neuspjeha po pitanju rješavanja klimatske krize. Ove su žene pokazale kako građani pravnim putevima mogu nametnuti klimatske mjere vladama koje kontinuirano ignoriraju ozbiljnost situacije. Iako Europski sud za ljudska prava nema ovlasti sankcionirati vlade ako se ne pridržavaju ove presude, ona se može koristiti u predmetima koji se pokreću na nacionalnoj razini. Očekujemo da će ova pobjeda započeti novi val klimatskih parnica na nacionalnim sudovima u Europi, ali i pomoći ojačati položaj tužitelja i tužiteljica u tekućim parnicama. Ipak, kako bismo dosegli naše ciljeve i sustavne promjene, ovakve presude moramo upariti sa snažnim klimatskim pokretima koji vrše pritisak na one najodgovornije za klimatsku krizu.